Izbornik
KA špica
Servisi
Raniji članci
|
|
|
Predano od: Webmaster na Velj 04, 2010 - 09:52 AM
GradskaKronika
|
|
Što spremniji dočekati EU
Niti jedna država članica Europske unije nije morala odustati od svojega jezika ili kulture zbog članstva u Uniji
Upravni odjel za europske integracije i regionalnu suradnju Karlovačke županije
obavlja stručne i analitičke poslove u području europskih integracija, a osobito pomaže i koordinira pripremu projekata pravnih subjekata u kandidiranju istih za financiranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, promiče i stvara uvjete za povezivanje Županije s europskim regijama. U razgovoru s pročelnicom Eva Marijom Sobotik-Pavan zanimalo nas je koliko je dosada realiziranih odrađenih projekata u Karlovačkoj županiji?
- Prema podacima, koje smo u županijskom upravnom odjelu za europske integracije i regionalnu suradnju, tražili od općina i gradova u županiji, dobili smo podatke da je 11 projekata u provedbi ili realizirano, no podatak je zasigurno veći, o čemu smo tražili i podatke iz Ministarstava, ali nikada nismo dobili zbirne liste provedenih projekata za našu županiju. Naše općine i gradovi imaju, prema procjeni sedamdesetak projekata u pripremi za EU-fondove ili kandidirano, a sve veći je broj osoba uključen u pisanje i provedbu projekata, za sada, prema podacima sa terena, oko tridesetak, ali moramo biti svjesni da je broj sigurno i veći. Svi ovi podaci pokazuju kako je naša županija sve aktivnija u procesu europskih integracija i apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova EU, ali i drugih donatora, što na osobit način pokazuje i veliku angažiranost djelatnika i dužnosnika Karlovačke županije u osvještavanju i animiranju jedinica lokalne samouprave kao i ostalih institucija da aktivno participiraju u ovim procesima!
Koji su važni projekti u tijeku realizacije?
-Važni projekti koji su završeni ili u tijeku, a vodila ih je Karlovačka županija su: ROP (Regionalni operativni program), Regionalni vodovod Karlovačke i Ličko-senjske županije, Masterplan razvoja turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije, Centar izvrsnosti u mehatronici u Karlovcu, Razminiravanje, STIPENDIKA (Partnerstvo za stipendije), SEM (Sistematsko upravljanje energijom), Strategija razvoja karlovačke gradske zvijezde. Svi navedeni projekti, približne ukupne vrijednosti 8,8 milijuna eura, financirani su iz različitih pretpristupnih fondova EU, a realizirani ili u provedbi su i projekti Programa socijalnog i gospodarskog oporavka Svjetske banke i Hrvatske Vlade, kao i projekti Programa za razvoj Ujedinjenih naroda – sveukupno u ta dva programa: PSGO i UNDP - 46 projekata u vrijednosti 53.5 milijuna kuna. Odjel je aktivno asistirao i u projektu IPA ONS(otpad nije smeće) Komunalno Ozalj, u realizaciji, vrijednost 1,3 milijuna eura. Moramo istaknuti kako su djelatnici unutar Upravnog odjela - Odsjeka za razvoj i europske integracije Karlovačke županije, od osnutka 2005. do 2009.godine asistirali ili aktivno pripremali 10 projekata prema preporukama i odlukama Regionalnog partnerskog odbora Karlovačke županije u vrijednosti 1.760.336 eura ili 12.674.419,20 kuna, 46 projekata u programu Svjetske banke (PSGO) i Ujedinjenih naroda (UNDP) u vrijednosti 53.529.326,72 kuna te sveukupno u 105 projekata u okviru različitih programa EU, WB, EIB, UNDP i ostalih donatora koji su u skladu sa mjerama, ciljevima i prioritetima Županijskog Regionalnog operativnog programa – ROP-a u ukupnoj vrijednosti projekata 14,97 milijuna eura ilii 107.7 milijuna kuna.
Od toga je u 6 projekata Karlovačka županija bila vodeći partner te ima četiri certificirana trenera za pripremu projekata za EU-fondove.
Karlovačka županija u „zlatnoj sredini“
U usporedbi s ostalim županijama u pripremi i broju projekata vezanih uz EU gdje je Karlovačka županija?
-Prema zadnjim analizama Ministarstva za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo RH od prije tri godine, Karlovačka županija je bila u „zlatnoj sredini“ po pripremi i broju projekata, te ljudskim kapacitetima. To su neslužbeni podaci zato jer Ministarstvo ne smije istaknuti ili preferirati neku županiju ispred druge.
Konkretno što Hrvatskoj i Karlovačkoj županiji donosi buduće članstvo u EU?
-Europska unija regionalna je organizacija europskih država koja svojim članicama omogućuje ostvarenje zajedničkih ciljeva – uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, visok stupanj zaposlenosti i zaštitu temeljnih prava i interesa njezinih građana.
Zato članstvo u Europskoj uniji ne može biti cilj sam po sebi, već izraz opredjeljenja jedne zemlje za europske vrijednosti. Članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj je i poticaj da poduzme ključne reforme za dobrobit svojih građana – primjerice u području borbe protiv korupcije, uvođenja vladavine prava, jačanja pravosudnog sustava, povećanja učinkovitosti javne uprave, poboljšanja higijenskog i sanitarnog sustava i td.
Primjerice, u području zaštite potrošača, hrvatskim će potrošačima kada zemlja postane članicom Europske unije, biti zajamčena ista prava kao i potrošačima u Europskoj uniji – moći će jednostavno vratiti oštećenu robu, komunalne troškove domaćinstva će plaćati prema stvarnoj potrošnji, itd. Ta i druga prava bit će opća i dostupna svim hrvatskim građanima.
Nadalje, povećat će se mogućnosti studiranja ili rada u drugim državama EU-a, a slobodno kretanje kapitala, rada i ljudi donijet će koristi i hrvatskim građanima.
Činjenica je zapravo da će pristupanje Uniji Hrvatskoj pomoći da sačuva svoj identitet i kulturnu raznolikost – Europska unija poštuje raznolikost i promiče nacionalne identitete ne samo svojih država članica već i pojedinih regija (primjerice često se spominje da je Europska unija „jedinstvena u različitosti“).
S druge strane, ulaskom u EU Hrvatska će na sebe skrenuti pozornost ostalih država članica Unije i biti u mogućnosti da lakše prenese i predstavi bogatstvo svojih posebnosti. Niti jedna država članica Europske unije nije morala odustati od svojega jezika ili kulture zbog članstva u Uniji. Zaštita nacionalnih identiteta država članica zajamčena je i Člankom 6. Ugovora o Europskoj uniji koji kaže: „Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica“.
Koliko je u Karlovačkoj županiji nazočan euroskepticizam?
-Službenih podataka po županijama nemamo, no mjerodavno je istraživanje javnoga mnijenja Standard Eurobarometra koje se provodi dva puta godišnje, a prema zadnjem istraživanju u jesen prošle godine manje od četvrtine hrvatskih ispitanika (24%) smatra da bi članstvo Hrvatske u EU bilo dobro.
Članstvo svoje zemlje dobrim, međutim, vidi prosječno više od polovice (53%)
državljana zemalja članica EU. U Hrvatskoj se od prethodnoga istraživanja za dva postotna boda, na 37 posto, smanjio broj ispitanika koji članstvo Hrvatske u EU smatraju lošim, dok je u EU onih koji misle da je članstvo njihove zemlje loše i dalje samo 15 posto. I dalje ima 35 posto hrvatskih ispitanika koji članstvo Hrvatske u EU ne smatraju ni dobrim, ni lošim, dok je u EU onih koji su neutralni prema članstvu vlastite zemlje postojanih 28 posto.
Među dobnim skupinama neutralni prevladavaju samo u starijih od 55 godina (34%); u istoj je skupini najviše pozitivno gledajućih (27%). Neutralnih je najviše u skupini od 40 do 54 godine (37%), u kojoj je i najviše onih koji na članstvo gledaju negativno (41%). Područno je pesimista najviše u Zagrebu (42%), u kojemu je i najviše optimista (27%) te Dalmaciji (41%). Neutralni dominiraju u Lici i Banovini (51%), Slavoniji (39%) i Sjevernoj Hrvatskoj (37%) a slijede Istra, Rijeka i Gorski Kotar (41%), Dalmacija i Zagreb (39%), te Slavonija (37%). I za građane EU (46%) i za Hrvate (41%) EU ponajprije znači slobodu putovanja, studiranja i rada u bilo kojoj zemlji članici. Na drugome je mjestu za Hrvate bojazan od gubitka kulturnoga identiteta, gospodarski boljitak, dok treće i četvrto dijele zajednička valuta euro i gospodarski boljitak. Gubitka kulturnoga identiteta plaši se samo 11 posto europskih ispitanika, dok ih dvostruko više ističe da EU za njih predstavlja kulturnu raznolikost.
Savjet za europske integracije Karlovačke županije je tijelo koji pomaže Ministarstvo VPEI u promoviranju Europske Unije u županijama putem obilježavanja Europskog tjedna u županijama svake godine, financiranje raznih promocijskih/informativnih aktivnosti i njegovih aktivnosti će se intenzivirati uoči ulaska RH blizine članstva u EU.
Robert Badovinac
|
|
|
|
Digitalizacija Karlovačkog tjednika
Umrli
BARA CVITAK rođ. Gerić (otac Stjepan) stara 80 god., BARBARA LUKATELA rođ. Rade (otac Juraj) stara 82 god., NIKOLA FEMBER (otac Nikola) star 95 god., IVAN JELKOVAC (OTAC IGNAC) STAR 66 GOD., MILIĆ ROMČEVIĆ (JOVAN ) STAR 80 GOD., BARBARA FIŠTROVIĆ r.ŽUNAC (STJEPAN) STARA 76 GOD., MILJENKO KLJAIĆ, STAR 55 GOD., RADE BASTA (ILIJA) STAR 73 GOD.
Anketa
Linkovi
|
.![](./images/novosti/35_40.jpg")
