Žetva u karlovačkom kotaru pri završetku

U karlovačkom kotaru žetva talijanskih sorti pšenice privodi se kraju. „Talijanka“ je i ove godine dala dobre prinose, a vremenske prilike onemogućile su u nekim općinama, da ti prinosi budu još veći. Kiša je omela žetvu, tako da je pšenica na nekim mjestima prezrela i zrno se počelo osipati. U općinama Ozalj i Jastrebarsko pšenica je promrzla, te je prinos podbacio.

Prema dosadašnjim podacima najveći prinos postignut je na poljoprivrednim dobrima u Cetingradu i Zdenčini (55 mtc po hektaru) a minimalni prinosi računaju se na 35 mtc po hektaru. U ovogodišnjoj žetvi upotrebljen je i prvi kombajn OPZ-a Vrginmost i devet samovežačica na ostalim poljoprivrednim dobrima.

Već su obavljene pripreme za jesenku sjetvu. Zadrugama je isporučeno 300 vagona nitro-foskala visoke koncentracije i osigurano je 25 vagona sjemena s našeg kotara, a 25 vagona će se uvesti. Ove jeseni zasijat će se 2000 kilograma originalne „San Pastore“ pšenice i 1000 kg originalne „Leone“ pšenice.Urod će biti upotrebljen za sjeme, tako da će iduće godine sjeme biti osigurano u samom karlovačkom kotaru. Ovih dana Savez za mehanizaciju isporučio je 18 novih traktora s priključnim strijevima. Od prošle godine isporučeno je 100 takvih traktora. Nabavljena su i tri silažna kombajna za spremanje stočne hrane.

95 GODINA PRUGE KARLOVAC-ZAGREB

Prvi vlak stigao je u Karlovac 1.lipnja 1865. godine kada je Karlovac bio najživahniji trgovački grad u Hrvatskoj. U Karlovcu se po Savi i Kupi lađama dopremalo iz Slavonije i Bananata žito, drvo, duhan i ostala roba, koja se iz Karlovca po dobro izgrađenoj Lujzinskoj cesti i ostalim cestama otpremala dalje do Bakra i do Rijeke. Karlovac je tada bio jak zanatski centar.

Povlašteno akcionarsko društvo „južnih željeznica“ bilo je investitor za izgradnju pruge od Karlovca do Zagreba, a godine 1870. ovu prugu prekupile su mađarske državne željeznice i to od Savskog mosta u Zagrebu do Karlovca, jer su Mađari godine 1873. pustili u promet novosagrađenu prugu od Karlovca do Rijeke.Na duljini od 48 kilometara izgrađeno je 10 željezničkih postaja i stajališta, a među ostalim Remetinec, Hrvatski Leskovac, Zdenčina, Jastrebarsko i Draganić. Kad je nastavljena izgradnja pruge od Karlovca do Rijeke, naglo su opustjele ceste, kojima se dotada odvijao trgovački promet. Karlovac je sve više gubio značaj trgovačkog centra, gdje se trgovina uglavnom odvijala na velike tjedne sajmove. Trebalo je proći niz godina, dok se razvila industrija i dok je privredna proizvodnja zauzimala vidno mjesto u Karlovcu. Danas Karlovac ima 33.000 stanovnika, a čitava općina 48.000. To je porast, ako se uzme u obzir da je 1929. godine imao svega 18.000 stanovnika.

Karlovac leži u centru željezničkog čvora, koji se odvija prema Zagrebu, Rijeci, Ljubljani i Sisku. Razumljivo je, da se na takvoj željezničkoj i cestovnoj raskrsnici kao i vododjelnici  Kupe, Korane i Mrežnice razvila industrija. Može se slobodno reći, da osim Zagreba i Osijeka nema ni jednog drugog grada u Hrvatskoj, gdje bi se dizali toliki tvornički dimnjaci kao u Karlovcu. Željeznička pruga od Karlovca prema Ljubljani je dovršena 1913., dok je jedan decenij ranije predan prometu željeznički spoj preko Gline i Petrinje do Capraga, odnosno Siska.

Karlovac, kao važna željeznička raskrsnica, ima ložionicu, veliku stanicu i poduzeće za održavanje pruge, kao i neke industrijske kolosijeke. Prema velikom saobraćaju brzih, osobnih i teretnih vlakova vidi se, da je ova pruga apsolutno aktivna i frekventna, možda i najaktivnija u našoj zemlji. Vlakovi prema moru i obratno su uvijek krcati s putnicima. Poslije oslobođenja mnogo se učinilo na obnovi željezničkog prometa odnosno na izgradnji stanica, stajališta, izmjeni tračnica i ostalih mjerama na poboljšanju prometa. Nedavno dovršena nova moderna glavna zgrada na stanici Jastrebarsko.

Danas, kad se navršava 95 godina od dolaska prvog vlaka u Karlovac, treba istaći, da je željeznica ipak odigrala veliku ulogu na svestranom podizanju i to u privrednom, političkom i kulturnom smislu. Stalno se dovozi i odvozi raznovrsna roba. Hiljade radnika i službenika, te učenika srednjih škola i učenika u privredi, kao i studenti dnevno se prevoze prema Karlovcu i obratno. Međutim, svake nedjelje i blagdana velik broj planinara, izletnika i turista dolazi u Karlovac.

Socijalistička izgradnja poslije oslobođenja je omogućila Karlovcu, da je postao komuna snažne industrije, modernih naselja, povoljnih saobraćajnih veza i vrijednih radnih ljudi.

Z.N.